Nastanjuje suhe tropske šume u Srednjoj i Južnoj Americi. Sa površinom od oko 6 700 000 km² rasprostranjenosti, ovo je najrasprostranjenija vrsta roda Ara. Nije ugrožena.
Otprilike je 81 do 96 cm duga, ali više od polovine dužine je zapravo dug, zašiljen rep, uobicajen kod svih ara. Prosjecna težina je oko jednog kilograma. Perje je uglavnom crveno, ali je perje na trtici i repno perje svijetlo plavo, sa žutim gornjim pokrovnim perjem na krilima.
Gornji dio letnih pera na krilima je tamnoplave boje sa metalno-zlatnim odsjajem. Neke jedinke ponekada imaju zelene boje na kilima. Postoje tri podvrste koje se razlikuju po širini žute trake na krilima. Oko oka do kljuna je gola koža, sa sitnim perjem. Gornja vilica je uglavnom boje bjelokosti, a donja je crna. Crveno-modre are ne pokazuju seksualni dimofizam; jedina razlika je što mlade ptice imaju tamne, a odrasle svijetložute oci.
Crveno-modre are se oglašavaju glasnim, grlatim kreštanjem i vrištanjem koje se cuje kilometrima dalje.
Ishrana
Ove ptice jedu uglavnom voce i sjemenje, ukljucujuci i veliko, tvrdo sjemenje. Obicno lete same ili u paru, iako se na nekim mjestima mogu vidjeti u jatima. Cesto se okupljaju na mjestima gdje mogu lizati sol sa stijena. Vole jabuke, orahe, banane i drugo voce. Takoder se hrane nektarom i pupoljcima.
Razmnožavanje
Crveno-modre are nesu dva ili tri bijela jajeta u rupi u drvetu. Ženka ih inkubira oko 28 dana, a ptici dobijaju perje nakon oko 90 dana nakon što su se izlegli. Napuštaju roditelje oko godinu dana kasnije.
Ova vrsta može živjeti do 75 godina. Medutim, obicno žive 30 do 50 godina.
U zatoceništvu
Crveno-modre are su popularni, ali zahtjevni kucni ljubimci; imaju visoku cijenu kupnje, održavanja i vrlo su bucne ptice. Uzgajivaci ih cijene zbog perja prelijepih boja i jer su vrlo privržene vlasnicima. Smatra se inteligentnom vrstom.
Velicina ove papige je 28 centimetara. Mužjak i ženka su svjetlozelene boje. Imaju crvenkast kljun, sredina leda im je narancasto-smeda, a vrh krila im je zelen. Mlade papige su nešto svijetlije, a kljun im je blijedo-crvenkast. Kao kucni ljubimac ova papiga bez problema može oponašati ljudski govor, melodije i fuckanje. Osjetljive su na hladnocu, pa im treba omoguciti zagrijanu prostoriju. Hrane se sjemenjem za velike papige, uz obavezne dodatke vitamina, minerala i obilje zelenila, te voca i povrca Uz pravilnu prehranu i njegu ova papiga može živjeti i preko 20 godina.
Velika:
Velicina ove papige je 41 centimetar. Uz pravilnu prehranu i njegu ova papiga živi oko 30 godina. Mužjak i ženka su svijetlozelene boje. Krila su crno-plave boje, a rep je zeleni sa žuti odsjajem. Leda na sredini imaju svjetloplavo polje. Razlika izmedu mužjaka i ženke je nešto manji kljun. To je mirna i tiha papiga krupnog tijela, a masivan joj crveni kljun daje osobit izgled. Mlade papige su nešto svijetlije i voskovice su pokrivene perjem.
Velicina ove papige je 50 centimetara. Mužjak ima ljubicasta prsa i trbuh. Butine i podrepak su zeleni, a kljun je crveno-crn. Kod ženke su prsa siva, a glava sivo-plava. Kljun je crn, a vrat žuckast. Inace kineske alexandrove papige su najatraktivnije iz svog roda zbog krupnog tijela i isticajnih boja. Prehrana se sastoji od sjemenki, te obilje voca i povrca, te zelenila. Ova papiga uz pravilnu prehranu i njegu može živjeti preko 40 godina.
Velicina ove papige je 30-32 centimetara. S tom velicinom ubrajamo je u srednje papige. Lako se pripitomljava, i moguce je da oponaša velik broj rijeci. Ženka snese 4 – 7 bijelih jaja, noseci svaka dva dana jedno jaje. Vrijeme inkubacije traje 21 dan. Mladi napuštaju gnijezdo nakon 4 – 5 tjedana, a roditelje nakon 4 tjedna nakon izbivanja izvan gnijezda. Crvene rozele imaju 2 legla godišnje, u rijetkim slucajevima i tri. Hrana se sastoji od sjemenja prosa, zobi, suncokreta, svjetlog sjemena, bara, kukuruza šecerca, konopljem. Životni vijek ove vrste iznosi 30 godina uz pravilnu prehranu i odgovarajucu njegu. Od zelenila vole listove maslacka, mrkvu, jabuku, krastavac, špinat te ostale prijeko potrebne vitamine i minerale.
Loading ...