Ksife su slatkovodne ribe iz roda Xiphophorus, porodice živorotki. Rod Xiphophorus obuhvata još jednu vrstu, poznatu pod imenom platy, koja se od ksifa razlikuje samo po nedostatku repnog produžetka i nešto manjem rastu.

Postojbina ksifa su vode Meksika, Hondurasa i Gvatemale. Osnovne vrste roda Xiphophorus u Evropu su uvezene u periodu od 1906. do 1912. godine. Boja divljih ksifa (na slici) varira izmedu zelene i sive, dok su u akvarijumima uzgojeni kultivisani varijeteti u žutoj i crvenoj boji, sa ili bez crnih tackica, tuksedo varijteti, ksife sa crnim i crvenim ocima… Osnovne karakteristike ovoga roda se uglavnom odnose na mužjake – prepoznatljivi su po dugackom repnom peraju u obliku maca i izraženom, crnom ili mrkozelenom gonopodijom, kopulacionim organom živorotki, koji se nalazi duž donje strane tijela. Ženke nemaju produženu repno peraje, te su u osnovi vrlo slicne ženkama mollija. Mužjaci dostižu maksimalnu dužinu od 14 cm, a ženke i do 16 cm.

Ksife nemaju visoke prohtjeve, ali im se u akvarijumu može omoguciti kvalitetniji život ako se koristi voda srednje tvrdoce, sa 10-12° gradi, temperature 22-25°C. Ksife mogu kratko vrijeme provesti i u mnogo hladnijoj vodi, temperature i do 15°C, što ih ipak ne cini hladnovodnim ribama. Njihova prehrana u prirodi ukljucuje insekte i njihove larve, zooplankton i ponešto biljne hrane.

Vrlo su temperamentne i najbolji ugodaj pružit ce ako im se omoguci dovoljno dug akvarijum. Gusto zasadeni akvarijumi su omiljeni i kisfama, a pogodni su i za skrivanje mladunaca od proždrljivih roditelja. Ksife su generalno miroljubive ribe, iako one vece, pogotovo mužjaci, mogu pokazivati odreden tip agresije prema drugim ribama. To se svodi na kratku jurnjavu akvarijem, koja uglavnom završi bez ozlijeda.

Mužjaci se udvaraju ženkama treperenjem oko njih. Parenje je brzo i kratko, te se obicno odvija dok ribe jure akvarijem. Ženke oplodenu ikru nose u sebi mjesec dana, a noseca ženka može se prepoznati po širokom i tamnijem trbuhu. Mladuncad se rada u obliku sicušne loptice, koja pada na dno i tu se rasklupcava, a zatim brzo juri prema površini kako bi svoj riblji mjehur napunila zrakom. Sve vrste roda Xiphophorus imaju visok potencijal razmnožavanja, koji varira sa velicinom maticne ženke. Velike ženke mogu dati i do 120 mladih u jednome porodaju, a jednom oplodena ženku u sebi cuva kolicinu mlijeci dovoljni za 4-5 samooplodnji godišnje. Ksife ce nerijetko jesti svoju mladuncad, pa je gusto zasaden akvarijum neophodan za opstanak mladih. Vodeno bilje je u toj ulozi efikasnije od plasticnih mrijestilica, koje ženku mogu istraumatizirati.

Ksife su mogu uspješno ukrštati sa platijima, te je vecina riba koja se danas prodaje hibridi izmedu ove dvije vrste.