Klaun botia je slatkovodna riba, u prošlosti svrstavana u rod Cobitis i u rod Botia, a danas je jedini predstavnik roda Chromabotia. U prirodi se nalazi u vodama Indonezije, ostrva Borneo i Sumatre. Popularna je vrsta akvarijumskih riba, kako zbog svog zanimljivog izgleda i zapanjujuce inteligencije, tako i zbog korisnih prehrambenih navika.
Tijelo ribe je horizontalno izduženo, glava velika, a usta obrubljena brcicima. Boja tijela varira od svjetle pa do crvenkaste nijanse narancaste. Narancasto tijelo vertikalno sijeku tri debele, crne pruge. Prva pruga pruža se od vrha glave, prelazi preko oka i spaja sa istom prugom s druge strane. Druga, deblja pruga omotava se oko tijela ribe, u predjelu grudi, izmedu glave i lednog pereja. Posljednja pruga obuhvata ledno peraje i ostatak tijela, sve do repnog peraja. Razlikovanje spolova je vrlo teško – jedina sigurna odlika ženki je širi trbuh. Zanimljivo je da ove ribe posjeduju oštru bodljicu skrivenu u predjelu ispod ociju. Upravo zbog te bodljice ne preporucuje se transport ribe u obicnim kesicama, vec ili u u nekoliko kesica ili bolje u cvrstoj posudi.
Traži besprijekornu cistu i kisikom bogatu vodu, a kako dolaze iz brzih rijeka i potoka, drago im je i jako strujanje vode. Temperatura može da se krece izmedu 25 i 30°C. Njihovi sustanari ne smiju biti agresivne ribe, inace ce poceti odbijati hranu i povuci se. Pri lošim akvarijumskim uslovima ili naglom mijenjanju hemizma vode prilikom useljavanja u akvarijum za ocekivati je da obole od ihtioftirijaze (bolest koja se prepoznaje po bijelim tackicama). Baš poput paleatusa koji svojim ponašanjem indiciraju nedostatak kisika u vodi, klaun botije predstavljaju odlicne pokazatelje lošeg kvaliteta vode.
Klaun botia je riba dna, a po pitanju ishrane nije izbirljiva. Omnivor je i prirodi se hrani puževima, malim beskicmenjacima, larvama insekata, crvicima, slatkovodnim racicima i biljnom hranom. U akvarijumu joj je omiljena hrana namijenjenja mesojedima i razne vsrte sušenih crvica. U akvarijum je unesena kada se otkrila njena sklonost da jede puževe tako što ih jednostavno isisa iz kucice, što ju je ucinilo vrlo popularnom i u akvaristici korisnom ribom. Njihovu neugodnu naviku predstavlja bušenje listova širokolisnih biljaka, što se može u nekoj mjeri sprijeciti ako im se ponudi kuhano zeljasto povrce. Pri hranjenju i uzbudenju proizvode interesantne kliktajuce zvukove.
Klaun botije su vrlo društvene jatašice i u akvarijumu se moraju držati u grupi od najmanje šest primjeraka. Usamljene ribe ce se osjecati nesigurno, skrivati se i odbijati hranu, te na kraju uginuti. Jato cine razigrane jedinke, medu kojima postoji složeni društveni odnos. Ribe ce se plašljivo sakrivati u šupljinama izmedu kamenja i panjeva, u uglovima kad ovih nema, ako u akvarijumu nema dovoljno bilja i sjenovitih mjesta. Klaun botije su nevjerovatno inteligentne: pomno prate pokrete drugih riba u akvarijumu i oponašaju ih. Vlasnike ce iznenaditi i nacinom na koji spavaju – spavaju zajedno na dnu, nepomicno ležeci okrenute na bok, zbog cega se mogu ciniti mrtvima.
U akvarijumu nisu nikada izmriještene i zbog toga ne postoje varijeti ove vrste.
Ljudi neupoznati sa ovom interesantnom ribom uglavnom je kupuju kada imaju problema sa puževima. Buduci vlasnici moraju biti spremni ovim jatašicama omoguciti akvarijum pristojne zapremine, sa obzirom na to da klaun botije u akvarijumskim uslovima narastu u do 30 cm i u prosjeku žive 20 godina.
.
Loading ...